Kardinalova homilija na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na Mariji Bistrici

Draga braćo svećenici, redovnici i sestre redovnice,
draga braćo i sestre u Kristu,
predragi hodočasnici!

1. Radosna se srca danas, na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, na Veliku Gospu, obraćam vama okupljenima na ovom svima nam dragocjenom mjestu, Hrvatskog nacionalnog svetišta, Majke Božje Bistričke. Današnji blagdan u Marijinim svetištima i crkvama diljem Lijepe naše preplavljen je nepreglednim mnoštvom Marijinih štovatelja, jer se kao vjernici, katolici danas trebamo naći zajedno kod Marije i s Marijom.

Kao Marijin narod hodočastimo pojedinačno, u skupinama i sa svojim obiteljima. Stoga posebno pozdravljam vas, draga djeco. Vi ste divan ures i blagoslov ovoga hodočašća. Papa Franjo u ovakvim prigodama rado naglašava važnost svetog Božjeg naroda, a sluga Božji kardinal Franjo Kuharić volio je isticati hodočasničku odliku Crkve u Hrvata. Sveti papa Ivan Pavao II. želio je hodočastiti u Mariju Bistricu, kako je sam posvjedočio, a Providnost je htjela da se to ostvari prigodom proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, prije 20 godina, 3. listopada 1998. godine. Tom je prigodom, u osvrtu po povratku s hodočašća u Mariju Bistricu, Ivan Pavao II. istaknuo kako je Kristova Majka tijekom višestoljetne povijesti bila znak nade i utjehe hrvatskom narodu koji je bio izložen teškim povijesnim iskušenjima.

2. Dragi vjernici, zaključno poglavlje konstitucije o Crkvi Drugog vatikanskog koncila ostavilo nam je predivnu meditaciju o Blaženoj Djevici Mariji. Ističem samo izjave koje se odnose na otajstvo što ga danas slavimo: »Na kraju je neokaljana Djevica, sačuvana slobodnom od svake ljage istočnoga grijeha, pošto je dovršila tijek zemaljskoga života, tijelom i dušom bila uznesena u nebesku slavu, Gospodin ju je pak uzvisio kao Kraljicu sviju« (LG 59). Pri kraju istoga poglavlja nalazi se ova izjava: »Kao što je Isusova majka – na nebu već proslavljena tijelom i dušom – slika i početak Crkve kakva treba biti dovršena u budućem vijeku, tako ona i na ovoj zemlji svijetli putujućem Božjem narodu kao znak sigurne nade i utjehe, sve dok ne dođe dan Gospodnji« (LG 68).

Usred ljeta, bogoslužje današnje Svetkovine usmjerava nam pogled na Mariju koja je početak i slika budućeg savršenstva Crkve, putokaz sigurne nade i utjehe nama Isusovim vjernicima na putu. To je poruka i smisao ovoga Slavlja. Ono nam otkriva horizonte našega života i budućnosti koja nije zatvorena samo u ovozemaljske okvire.
Braćo i sestre, vjera nam omogućuje da u Mariji vidimo Božji smisao ljudskoga života: spasenje ljudi. Nada nam pak daje da u Mariji vidimo cilj svoga putovanja: uskrsnuće tijela i život vječni. U svjetlu ovog predivnog navještaja o našoj nebeskoj Majci zaustavimo se na poruci koja je sadržana u tri misna čitanja koja smo upravo čuli. Možemo to sažeti u tri ključne riječi: dijete, uskrsnuće, nada.

3. Knjiga Otkrivenja, s jedne strane opisuje Ženu zaodjenutu suncem, s vijencem od zvijezda i Dijete koje je rodila, a s druge strane okrutnog Zmaja koji želi proždrijeti Dijete. Ta je slika nadahnula našu najdražu marijansku pjesmu: »Zdravo Djevo, svih milosti puna – Vječnog Sunca ogrnu te sjaj – Oko čela zvjezdana ti kruna – Ispod nogu stenje pakla Zmaj«.
Slika Žene predstavlja Mariju i Crkvu, koja je s jedne strane slavna, zaodjenuta suncem, a s druge strane još uvijek u mukama. Takva je i Crkva: ona na nebu već je pridružena slavi Gospodinovoj, a ova na zemlji živi povijest koja je neprestano izložena izazovima i napetostima.

U Mariji je predstavljeno cijelo čovječanstvo koje je na strani Boga. Ali postoji i veliki neprijatelj Zmaj, đavao, otac laži i ubojica ljudi od početka. Velika Gospa poziva nas da se ustrajno zalažemo za dobro i da se suprotstavljamo zlu s kojim se susreće čovječanstvo na zemaljskom putu, jer s borbom protiv zla i đavla suočava se svaki čovjek.

4. Kao učenici Isusovi nismo sami, s nama je Marija, Majka Isusova i Majka Crkve. Stoga smo i došli k Mariji tražiti pomoć. Bog je Ženi u pustinji pripravio sklonište, kaže nam Knjiga Otkrivenja. Dragi vjernici, još su nam živa u sjećanju iskustva skloništâ iz Domovinskog rata.
A naša skloništa u pustinji života, naša sigurna skloništa od zla u borbi života su: Presveta Bogorodica Marija, Marijina krunica, Marijina svetišta. Ovdje nam Marija pruža svoju blizinu da bismo se kod Nje sklonili i da bi nam Ona pomogla u borbi protiv snaga zla, protiv đavla, oca laži, koji se tako često i u raznim oblicima maskira predstavljajući se kao anđeo svjetla.

Braćo i sestre, molitva s Marijom, a posebno sveta Krunica, pomaže nam u toj borbi protiv Zloga i njegovih pomagača. Molimo često Marijinu krunicu pojedinačno, u obiteljima i u zajednicama vjernika. A čuvajmo u svojoj memoriji i sliku branitelja s krunicom oko vrata.

5. Međutim, slavlje Velike Gospe prvenstveno naviješta da Crkva nosi u sebi budućnost svijeta kojemu je početak, slika i putokaz Blažena Djevica Marija. Današnja Svetkovina svakome od nas pokazuje put Božje budućnosti, put koji vodi k dobru, jer na kraju pobjeda će biti na strani dobra. To naviješta Knjiga Otkrivenja predstavljajući nam Ženu zaodjenutu suncem.
Slika naše budućnosti je čovječanstvo obasjano svjetlom, iako treba proći kroz borbu i tamu zla. I sveti Pavao u poslanici Korinćanima naviješta svijetlu budućnost u kojoj je Krist, kao čovjek, prvi uskrsnuo od mrtvih, a Krista slijedi mnoštvo koje će u Njemu biti oživljeno, a naposljetku bit će i posljednji neprijatelj obeskrijepljen.

Braćo i sestre, kao vjernici nosimo u sebi snagu te budućnosti. To je sjeme svjetla, to je dobro sjeme koje je posijano u našim srcima. Svatko od nas, ako je uistinu vjernik, nosi u sebi budućnost svijeta. Iako mnogo toga u našoj svakidašnjici proturječi kršćanskoj nadi, svetkovina Uznesenja Marijina na nebo otvara nam horizonte, učvršćuje vjeru u život, vjeru da je život dragocjen, da je ljubav nešto veliko i lijepo, da su brak i obitelj bogatstvo, da je dobro vjenčati se i imati djecu, da su duhovna zvanja poseban dar Crkvi i čovječanstvu.
Sve je to dobro i lijepo jer budućnost svijeta ima pozitivan ishod, i na kraju završetak će biti Božji. Nada u uskrsnuće tijela, to jest cijeloga čovjeka, temelji se na vjeri u posvemašnju, neograničenu i sveobuhvatnu snagu Boga tvorca života. Naime, Bog jest Gospodar povijesti i u vremenu i u vječnosti.

6. Dragi vjernici, Evanđelje nam govori o susretu dviju budućih majki: Marije i Elizabete. Evanđeoski odlomak koji nam je naviješten jedina je evanđeoska stranica na kojoj su protagonisti dvije žene, obje u blagoslovljenom stanju, obje svetište života. Želim se zaustaviti na dva izraza iz tog odlomka. Prvi se odnosi na Elizabetu. Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, napuni se Duha Svetoga i kaže Mariji: »Blagoslovljena ti među ženama«.
Elizabetin blagoslov Mariji širi se prema svim ženama. Ti si blagoslovljena među svim blagoslovljenim ženama, ističe Elizabeta. Elizabetin blagoslov sadrži i širi blagoslov koji se proteže na svu genijalnost ženskog bića. Ovako bismo mogli interpretirati Elizabetu: Blagoslovljena ti, Marijo, među svim ženama, koje su Božji blagoslov čovječanstvu. »Blagoslovljen plod utrobe tvoje«, kaže Elizabeta.

Svi rođeni od žene blagoslov su Božji za svijet, jer Bog nas blagoslivlja životom. Svako rođenje djeteta navještaj je Božjeg blagoslova. Draga braćo i sestre, postavlja nam se pitanje jesmo li prijateljski raspoloženi prema obiteljima s djecom? Pitajmo se da li naše zakonodavstvo u nekim sektorima diskriminira obitelji s malom djecom?
Marija je usredotočena na dijete Isusa. U Isusu svako ljudsko dijete, i ono tek začeto u utrobi majčinoj, postaje dragocjenost. Život svakog čovjeka, život zemaljski koji je usmjeren prema nebeskom u vječnosti, središnja je vrijednost Božjega humanizma.

7. Drugi izraz koji želim istaknuti je iz Marijinog Veliča. Marijin hvalospjev je Evanđelje Marijine vjere. To je molitva koju Crkva svake večeri moli u Časoslovu. Ta molitva otvara Marijinu dušu i sadrži Marijin katekizam za odnos čovjeka prema Bogu, čovjeka prema sebi samome i drugim ljudima. Marija zaključuje svoju ispovijest: »Prihvati Izraela, slugu svoga, kako obeća ocima našim: spomenuti se dobrote svoje«.

To je pohvala Božjoj dobroti, Božjem milosrđu. Najveći dar Božji čovjeku na ovoj zemlji je spoznaja Božje dobrote i milosrđa. To je Božja vjernost koja nikada ne prestaje. Sveta Marija, dušom i tijelom uzdignuta na nebo, jest Žena zaodjenuta suncem koja nam je rodila Spasitelja, Žena jaka, pobjednica nad Zmajem. Ona nam posreduje blagoslov.
Marija je znak nade i utjehe naše, unatoč svemu zlu koje nas nagriza i grijehu koji nas ranjava. Presveta Bogorodica je blagoslov naše prošlosti, blizina naše sadašnjosti i jamstvo naše budućnosti, jer ljepota svete Marije jača je od snage Zmaja koji nije uništio Dijete, plod utrobe njezine. Đavao, neprijatelj čovjeka od početka, neće uništiti ništa od onoga što smo dobro radili i ostvarili na putu života, jer sve pripada Kristu i na kraju bit će obeskrijepljen i posljednji neprijatelj. Kršćanin je onaj koji pozitivno i s nadom gleda na život i budućnost.

8. Dragi mladi vjernici, Marijin Veliča ispunjen je porukom nade, ponajprije nadom u Boga. Papa Franjo kaže: »Bog je mlad, On je uvijek nov«. Na novinarovo pitanje: »Jeste li ikada osjetili da vas je Bog iznevjerio?« papa Franjo je odlučno odgovorio:
»Nikada. Ja njega jesam iznevjerio. Bilo je trenutaka kada se i meni činilo da se Bog od mene udaljio, kao što sam se i ja udaljio od njega. Događa se da se u vrlo mračnim trenucima čovjek pita: ‘Bože, gdje si?’ Uvijek sam tvrdio da tražim Boga, a zapravo je On tražio mene. Uvijek On prvi dolazi, čeka nas. Gospodin (…) pretječe nas, On nas čeka; griješimo, a On nas čeka da nam oprosti. On nas čeka da nas primi, da nam iskaže svoju ljubav« (Papa Franjo, Bog je mlad, str. 187), riječi su pape Franje.

Za listopad ove godine papa Franjo je sazvao u Rimu Biskupsku sinodu koja će biti posvećena mladima. A u Zagrebačkoj nadbiskupiji najesen započinjemo intenzivnu pripremu za Susret hrvatske katoličke mladeži, koji će se 2020. godine održati u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske. Dragi mladi vjernici, želimo da ta priprema bude u prvom redu raspoznavanje vaše životne odluke u svjetlu Evanđelja, ali i iznošenje vaših želja, projekata i snova, kao i teškoća na koje nailazite kako bi ostvarili svoja htijenja u službi Crkve i hrvatskog društva u kojima želite biti aktivni protagonisti.

Zahvaljujući izvanrednim uspjesima naših mladih sportaša a posebno Hrvatske nogometne reprezentacije, posljednjih smo tjedana svjedoci obnovljene ljubavi prema Domovini, hrvatskom zajedništvu, životu i obitelji. Na nacionalnom planu događaj je to od neizmjerne važnosti. Probuđen je ponos i nada da se hrvatsko društvo gorljivošću i nesebičnošću, ljubavlju i zalaganjem obnavlja na radost sviju. Vi ste, dragi mladi vjernici, bili u prvim redovima i prepoznatljiv ste znak nade hrvatske budućnosti. Stoga nemojte se miriti s osrednjošću, nego hrabro i ustrajno tražite od starijih i odgovornih toliko očekivane promjene u hrvatskom društvu.

9. Dragi hodočasnici, Marijin pohod Elizabeti ujedno je slika trajnog Marijina pohoda svakom čovjeku, mladim vjernicima, svakoj obitelji, svakoj ženi, posebno ženi trudnici. Marija je u neprestanom pohodu ljudima. Ona trajno pohađa čovječanstvo na putu njegove povijesti.
Marijanska pobožnost hrvatskoga naroda, brojna hrvatska marijanska svetišta i crkve njoj posvećene, današnja okupljanja vjernog naroda diljem naše Domovine govore o Marijinoj prisutnosti u povijesti hrvatskog naroda, o Marijinim trajnim pohodima i našim vjerničkim susretima s Njom, o Kraljici Hrvata, toj zvijezdi sreće koja blista da nam noći grijeha mrak rasprši hud.

Braćo i sestre u Kristu, pridružujući se Majci Božjoj Bistričkoj svojim molitvama, zahvalimo dobrom Bogu što nam čini velika djela. Dao nam je svoga Sina za Spasitelja i Otkupitelja, darovao nam je Presvetu Bogorodicu Mariju za Majku i raduje nas nebeskim zagovorom blaženog Alojzija, koji nas uči kako se pouzdati u Boga.
Dobri naš, Oče nebeski, hvala ti! Amen.

Print Friendly
Ovaj unos je objavljen u Misao dana. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>