Papina poruka za Korizmu 2014.

Neka u vrijeme Korizme Crkva bude spremna i brižna u liječenju, naviještanjem Evanđelja i konkretnim karitativnim služenjem, svake materijalne, moralne i duhovne bijede – istaknuo je papa Franjo u poruci koju je napisao za Korizmu, za vrijeme priprave na Uskrs. Poruka je 4. veljače predstavljena u Tiskovnom uredu Svete Stolice.

U svijetu nije nikada nedostajalo tri vrste bijede: materijalne, moralne i duhovne. Jedna je stanje potpune neimaštine, ili kada se ima premalo za dostojan život među drugim ljudima; druga znači imati srce i um ranjene nekom vrstom ropstva; a treća, imati ruke pune dobara, ali praznu dušu, koja ne zna vjerovati ni u što, jer ništa nije vrijedno.

U središtu je Papine poruke kršćansko siromaštvo, onako kako ga tumači sveti Pavao: „Isus, premda bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite“. To nije igra riječi, – tumači odmah Sveti Otac – ni izraz naklonosti, nego izraz Božjega stila i Njegove logike. Bog se svijetu objavljuje siromaštvom svojega Sina, lišenoga moći i slave, jer način na koji On ljubi obuhvaća milost, velikodušnost, i želju za blizinom.

Bog nije učinio da spasenje padne na nas iz visine, poput milostinje onoga koji, filantropskom samilošću, daje od svojega viška. Bog je, naime, Otac koji ne oklijeva darovati se u Isusu za voljena stvorenja – istaknuo je Sveti Otac te dodao – Milosrđe, ljubav, znači u svemu sudjelovati u sudbini voljene osobe. Ta nas vrsta ljubavi – prema Papinim riječima – čini sličnima, stvara jednakost, te ruši zidove i uklanja udaljenosti.

Nakon ljubavi, papa se Franjo osvrnuo na ciljeve. Pozvani smo pogledati bijedu braće, dodirivati ju, preuzeti ju na sebe i konkretno se zauzeti kako bismo ju uklonili – napisao je Papa. Bijeda se ne podudara sa siromaštvom; bijeda je siromaštvo bez pouzdanja, bez solidarnosti i bez nade – napomenuo je, a potom istaknuo razliku: materijalna je bijeda ona najočitija, zbog koje neka osoba nema dovoljno hrane, vode, higijenskih uvjeta, posla, mogućnosti za razvoj i kulturni rast. U odnosu na to, Crkva nudi svoju uslugu u proširenom smislu, odnosno zauzimajući se kako bi u svijetu prestalo vrijeđanje ljudskoga dostojanstva, diskriminacija i nasilje, koji su, u brojnim slučajevima, u temelju bijede – istaknuo je Papa te dodao da se savjesti nužno imaju obratiti na pravednost, jednakost, umjerenost i solidarnost.

Moralna bijeda – prema Papinim riječima – nije manje zabrinjavajuća. Kolike su obitelji u tjeskobi, i često se unište, jer je netko od njezinih članova – a često je to mlađi član – pao pod vlast alkohola, droge, igre, ili pornografije! A koliko ih je primorano na bijedu zbog nepravednih društvenih uvjeta, nedostatka posla zbog kojega su lišeni dostojanstva koje im omogućuje priskrbiti kruh za obitelj, te zbog nejednakosti što se tiče prava na obrazovanje i zdravlje – istaknuo je Sveti Otac.

Na moralnu se bijedu često nadovezuje ona duhovna, a tu je – istaknuo je Papa – Evanđelje pravi lijek, koji obvezuje kršćanina da u svaku sredinu donese oslobađajući naviještaj da postoji oprost za počinjeno zlo, da je Bog veći od našega grijeha i da nas besplatno voli, i to uvijek, te da smo stvoreni za zajedništvo, i za vječni život.

Na kraju je Sveti Otac poželio da u Korizmi cijela Crkva bude spremna i brižna u svjedočenju evanđeoske poruke onima koji žive u materijalnoj, moralnoj i duhovnoj bijedi, te istaknuo da je to odgovarajuće vrijeme za „lišavanje“; a dobro će nam učiniti ako se upitamo čega se možemo odreći kako bismo pomogli i obogatili druge svojim siromaštvom. Nemojmo zaboraviti da pravo siromaštvo boli; lišavanje bez te pokorničke dimenzije ne bi vrijedilo. Ne pouzdajem se u milostinju koja ne košta i koja ne boli – napisao je na kraju papa Franjo. (kta/rv)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *